10 najčitanijih Buybookovih naslova u 2022.

1.Otok nestalih stabala, Elif Safak

Kipar, 1974. Dvoje tinejdžera – Kostas, Grk i hrišćanin, i Defne, Turkinja i muslimanka, na suprotnim su stranama podijeljene zemlje. Jedino mjesto gdje se mogu sastajati je konoba Sretna smokva, skriveni ispod njenih čađavih greda s kojih vise vijenci bijelog luka, čili papričice i samoniklo bilje.

U sredini konobe, izvijajući se kroz rupu na krovu, nalazi se veličanstvena smokva. Ona će svjedočiti prigušenim, sretnim sastancima i tihim, tajnim rastancima mladog para; a kada izbije rat, kada se glavni grad pretvori u ruševine i kada ljudi s otoka netragom nestaju, i njihovom rastanku.

Godinama kasnije u Londonu živi šesnaestogodišnja Ada Kazantzakis koja nikada nije posjetila otok na kojem su rođeni njeni roditelji. Jedina poveznica koju ima s njihovom domovinom je Ficus carica koja raste u vrtu njihove kuće. Dok Ada pokušava rasvijetliti mračne sjene svoje porodice, smokva iščekuje najhladniji početak zime u posljednjih nekoliko desetljeća.

2. 40 pravila ljubavi, Elif Safak

Roman Četrdeset pravila ljubavi slijedi Ellu Rubinstein, Amerikanku, dok istražuje svoj život i koncept ljubavi kroz život čuvenog sufija i pjesnika Rumija.

Otkrijte četrdeset pravila ljubavi...

Ella Rubinstein ima muža, troje djece tinejdžerskog uzrasta i ugodan dom. Sve to trebalo bi joj donijeti mir i sreću. Ipak, postoji praznina u njenom životu − praznina koja je nekada bila ispunjena ljubavlju. Čitajući Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi i njezin svijet okreće se naglavačke. Kreće na putovanje kako bi upoznala misterioznog autora ovog djela. Ta potraga prožeta je istinskom duhovnošću i stihovima, i odvodi Ellu u neobičan svijet u kojem su vjera i ljubav bolno istražene...

3. Grebo, kratka biografija, Boro Kontić

Ovo je trebala biti knjiga intervju. Dugi, životni intervju u kojem profesor Zdravko Grebo govori o porodici, univerzitetskoj karijeri, iskustvu političara, ratu, uspjesima i porazima, svom javnom angažmanu, sudbini Bosne i Hercegovine i gradovima koji su ga obilježili. Od Mostara, preko Beograda, do Sarajeva.

Kad smo počeli taj razgovor, kojem se dugo opirao, mislili smo ima vremena. Nažalost, okončan je nakon samo par mjeseci rada, krajem 2018. godine. Sve što smo tada uradili nalazi se na stranicama ove knjige.

Ostavljena mi je profesorova arhiva. Iz tih dokumenata i sjećanja pokušao sam ispisati hronologiju od 1968. godine kada je kao dvadesetogodišnjak na velika vrata ušao u ovdašnju javnost, njegove univerzitetske karijere, kratke ali upečatljive epizode jugoslovenskog političara, opsade Sarajeva, postratne Bosne i Hercegovine, ukratko – pola vijeka jednog punog ljudskog života.

Ovo nije konačna biografija. Vjerovatnije, jedan od mogućih narativa o profesoru Zdravku Grebi. Ipak, ima jedna zajednička nit. Uvijek kada je ovo bio prostor dramatičnih događaja, a nije ih manjkalo, kružilo je jedno te isto pitanje:

Šta kaže Grebo?

Boro Kontić

4. Četvrta violina, Saša Savić

“Imao sam, također, priliku i privilegiju da pročitam nekoliko verzija Četvrte violine – od one rane do ove konačne. Svaki put bi Savić dodao ili promijenio nešto u skladu sa svojim pripovjednim instinktom (i tek nekoliko mojih romansijerskih savjeta) koji nije bio nimalo oslabljen kad bi se on našao suočen s ispisanim i neispisanim stranicama. Savić je jedan od najinteligentnijih i najduhovitijih ljudi koje poznajem, ali talentovani romanopisac u njemu novo mi je otkriće. Isto tako, kao neko čiji je početni dio procesa pisanja romana odgovaranje od pisanja romana, budući da znam šta sve treba da se uradi, i koliko vremena i sumnje i ideja treba da se uloži, bio sam od samog početka impresioniran činjenicom da se na tu avanturu odlučio u svojoj pedeset i petoj godini, i da je imao dovoljno samopouzdanja, hrabrosti i snage da na knjizi uporno radi i izvede je do spektakularno uspješnog kraja.”

Aleksandar Hemon

5. Noći kuge, Orhan Pamuk

Kada je u proljeće 1901. godine na otoku Minger, dvadeset devetom vilajetu Osmanskog Carstva, izbila epidemija kuge, sultan Abdulhamid prvo šalje glavnog sanitarnog inspektora, hemičara Bonkowski-pašu, a potom mladog i uspješnog doktora Nurija, da zaustave epidemiju. Neposredno prije toga, padišah je mladog doktora oženio sultanijom Pakizom, kćerkom svog starijeg brata Murata V, kojega je držao zatočenog na dvoru, tako da i ona sa svojim suprugom kreće na to putovanje. Na otoku su mladi i nacionalno osviješteni osmanski oficir kulaga Kamil i djevojka s otoka, njegova voljena Zejneb, te valija Sami-paša i njegova lijepa ljubavnica Marika.

Roman Noći kuge priča je o ljubavi i borbi ljudi posvećenih provođenju epidemioloških mjera, s kugom, običajima i tradicijom na otoku, i u konačnici – njihovoj međusobnoj borbi u nastojanju da prežive.

Ovaj uzbudljiv politički i ljubavni, ali i historijski roman, u kojem Pamuk na vješt način propituje epidemiju, karantin, državu i pojedinca, svojom tematikom dotiče se i našeg doba.

6. Adrenalin, Zlatan Ibrahimović

„Ovo nije evanđelje o jednom bogu, nego dnevnik četrdesetogodišnjaka koji se obračunava sa svojom prošlošću, a budućnosti gleda pravo u oči, kao da je još jedan protivnik kojem se mora suprotstaviti.“

Šta makazice predstavljaju igraču koji je zaslužan za najljepše i najuzbudljivije u historiji nogometa? Koja je vrijednost gola danas za igrača koji proslavlja svoj 40. rođendan, a i dalje je u punoj snazi i aktivno igra? Šta za njega predstavljaju dribling ili pâs? Zlatan Ibrahimović više ne treba pokazivati ​​svoju snagu niti nas podsjećati na velike sportske uspjehe zbog kojih je postao prvak, te se stoga odlučuje razgolititi, na iskren i pošten način, kako bi nam ispričao kako se fudbalski bog mijenja i suočava s godinama koje dolaze: bez licemerja, a sa zrelošću i sumnjama koje je morao naučiti i prihvatiti. U stalnoj ravnoteži između adrenalina i balancea, otkriva se priča puna nepoznatih detalja i anegdota, gdje čak i strah nalazi prostor u naborima šampiona, zajedno s nježnošću i krhkošću, osjećajima koji pridonose snazi, odlučnosti i hrabrosti. Dječačića iz Rosengårda doveo je na vrh svijeta, odakle nam sada priča o trenerima i penalima, ekipi, protivnicima i lopti, ali i o sreći, prijateljstvu i ljubavi.

7. Knjižara u Teheranu, Marjan Kamali

Roya, tinejdžerka koja živi usred političkih previranja u Teheranu 1953. godine, mir i sreću pronalazi u knjižari gospodina Fakhrija, ugodnoj literarnoj oazi krcatoj knjigama, olovkama i bočicama tinte u boji dragulja. Kada gospodin Fakhri Royu upozna sa svojom drugom omiljenom mušterijom – zgodnim Bahmanom, strastvenim zagovaračem pravde i zaljubljenikom u Rumijevu poeziju – među njima će se razviti poseban odnos.

Nekoliko mjeseci kasnije, na glavnom gradskom trgu izbijaju neredi kao rezultat državnog udara koji će promijeniti i podijeliti njihovu zemlju, ali i njihove živote.

Šest decenija kasnije, sudbina će ih ponovo spojiti, a Roya će napokon dobiti priliku da postavi pitanja koja su je cijeli život proganjala.

8. Tajna džema od malina, Karim Zaimović

9. Ja sam, Damir Uzunović

„Ja sam... raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog 'ja' s onim 'ja' koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja.“

Jagna Pogačnik, Best Book

„Obični pisci pišu o ljudima i o gradovima, a talentirani ih oživljavaju. Ili, da upotrijebimo i tu veliku riječ, oni ih uskrsnu. Izvrsna književnost je tako bliska Božjem stvaranju. Ovo je, s jedne strane tako osobna, a s druge tako neponovljivo zajednička priča... Veličanstven roman o običnim životima.“

Zoran Ferić

10. Uhvati zeca, Lana Bastašić

„Postoji nekoliko uvriježenih rečenica kojima je opisivan roman prvijenac Uhvati zeca Lane Bastašić. To jeste priča o prijateljstvu dvije mlade žene, to jeste i priča o njihovom sazrijevanju u izrazito patrijarhalnom i konzervativnom društvu tokom mračnih devedesetih, te nešto manje mračnijim dvijehiljaditim. To jeste i izrazito feministička proza u kojoj opisi seksa nemaju nikakvu romantiku, jer je seksualno sazrijevanje opisano onako kako je ono jedino i moglo biti u našem društvu, koje je susprezalo svoju seksualnu energiju. A opisano je kao mučan proces upoznavanja svoga tijela koji nije lišen poetske začudnosti. Dešava se to u sceni kada dvije glavne junakinje, Sara i Lejla, nakon dogovorenog prvog seksa u životu, sa nebitnim partnerima, odlaze kupiti zeca na pijacu kako bi se gorčina bolnog iskustva zamijenila nečim dječije naivnim i lijepim.

Feminizam ove knjige je esencijalan u primitivnom i nasilnom društvu u kojem živimo. Atmosfera raspada jednog društva i tjeskoba rata sjajno su dočarani.

Uhvati zeca govori o svemu navedenom, ali je to prvenstveno roman potrage ostvaren u formi romana ceste u kojoj je glavni zamajac radnje osoba koje nema. Priča je to o nestajanju ljudi pogrešnog imena i prezimena u Banjaluci tokom rata 1992–1995. Ispričana je bespoštedno i beskompromisno, kroz dva narativna toka, precizno i jasno. Radi se o potresnom romanu u kojem Lana Bastašić suvereno vlada formom koju je sebi nametnula. Uhvati zeca je snažan dokaz kako se ženski spisateljski bum u Bosni i Hercegovini nastavlja na radost svih nas čitatelja/ica prvoklasne književnosti.“

Faruk Šehić