Rod

Jergović Miljenko

59.00

Rod Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u Rodu ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.

Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen u Bosowiczu, u rumunjskome Banatu, po zanimanju je bio željezničar koji je život proveo u Bosni. Kćeri su mu se udavale u Bosni, sin mu je studirao u Beču i Grazu. U njegovu domu govorilo se njemačkim jezikom, a izvan kuće srpskohrvatskim. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austro-Ugarska, ali je većinu života proživio u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao njemački vojnik u Slavoniji. Dvije godine poslije po Karla Stublera dolaze partizani da ga vode u logor za pripadnike njemačke narodne zajednice u Jugoslaviji, iz kojega će biti deportiran u Njemačku. Spašavaju ga susjedi koje je tijekom rata štitio i skrivao u svome domu. Rod prati priče Karlove djece i unuka sve do smrti njegove posljednje unuke, koja je živjela u Sarajevu, i prekida porodične loze.

Rod je roman u kojem Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana, roman koji poput željeznice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su se izmjenjivale, povijest koja je bila nemilosrdna. Od pradjeda i početka dvadesetog stoljeća do današnjice i autora i njegove sudbine Rod je opus magnum Miljenka Jergovića, autora kojeg s pravom možemo nazvati Ivom Andrićem našega doba.

Njegoševa nagrada za 2015.

Podijeli stavku :

Opis proizvoda

Njegoševa nagrada za 2015.

Jergović Miljenko

Miljenko Jergović rođen je 28. maja 1966. u Sarajevu. Iz koševskog ga je porodilišta donijelo u zgradu gospođe Hajm-Peserle, na peti kat, stan Rejc. Tri godine kasnije seli se na Sepetarevac, u kuću Trklji. Posljednjih dvadeset i pet godina, koliko ne živi u rodnom gradu, uložio je u stvaranje fikcionalnog Sarajeva, Mejtaša i Sepetarevca, koji s istoimenim stvarnim toponimima mogu, ali i ne moraju imati veze.
Autor je četrdesetak knjiga pripovijedne proze, romana, eseja i pjesama, te knjiga epistolarne proze (sa Semezdinom Mehmedinovićem, te sa Svetislavom Basarom). Romani i knjige priča prevođeni su mu na dvadesetak jezika i tako objavljeni u više od sto različitih izdanja.

Knjiga “Mama Leone” prvi put je objavljena u Zagrebu 1999, a potom kod istog izdavača tiskana u pet izdanja, te u još jednom, unutar edicije knjiga na kioscima. U Srbiji je objavljena u osam izdanja.

Ovo je prvo Buybookovo, a drugo izdanje “Mame Leone” u Bosni i Hercegovini. “Mama Leone” prevedena je na engleski, talijanski, njemački, španjolski, bugarski, makedonski, slovenski. Na njemačkom jeziku knjiga je objavljena u tri različita izdanja.

Izdanje na talijanskom nagrađeno je s Premio Grinzane Cavour za 2003. godinu.

Američko izdanje ušlo je na BTBA Fiction Longlist 2013.

Rusanka Liapova osvojila je 2014. godišnju nagradu Saveza bugarskih prevoditelja za prijevod “Mame Leone”.

Biografija knjige zanimljivija je od biografije pisca.

www.jergovic.com