Otkrivenje

-5%

Otkrivenje

Kukavica Edin

28.00 26.60

U Otkrivenju, drugom dijelu zamišljene trilogije pod naslovom Preobraženje (Predodređenje, Otkrivenje, Proživljenje), Edin Urjan Kukavica nastavlja sagu o Mislavu, posljednjem didu Crkve bosanske i njegovom istoimenom učeniku, preispitujući temeljne postavke kontroverznog vjerovanja bosanskih krstjana, njihov pristup tumačenju biblijskih knjiga, Ivanovog otkrivenja napose, te susreta s islamom.

Priča se i dalje odvija u Svetoj Svezemlji u kojoj Kukavica identificira biblijski Nebeski Jeruzalem s Bosnom i Hercegovinom, smještajući radnju u simultano vrijeme i prostor u kojima se toponimi, događaji i vrijeme u kojima se dešavaju, pretapaju i poistovjećuju bez obzira na geografsku ili historijsku udaljenost.

Posebna pažnja ovom, drugom dijelu, trilogije posvećena je zamišljenim kontroverzama u biblijskom tekstu, koje su – prema autorovoj imaginaciji – bosanske krstjane učinile drugačijim i suprotstavljenim dominirajućem religijskom narativu srednjeg vijeka. Ta različitost bila je povod nekoliko inkvizicijskih istraga, progona, suđenja i egzekucija viđenijih pripadnika viših staleža vjerske hijerarhije bosanskih krstjana, najmanje jednog križarskog pohoda pokrenutog od Vatikana, a preko mađarskog kralja i vlastele, te mnoštva sukcesivnih ataka na samu suštinu Bosne i Hercegovine.

Naporedo s tim, Kukavica povlači nevidljivu paralelu između takozvane katarske hereze koja je u predmetnom historijskom periodu, u 14. stoljeću cvjetala na području južne Francuske, a temeljem autentičnih historijskih dokumenata koji su svjedočanstvo malo poznate činjenice da je u Bosni i Hercegovini postojao univerzitet na koji su po viša vjerska znanja dolazili sljedbenici svih evropskih religijskih sljedbi koje je zvanična Crkva smatrala i proglasila hereticima.

Time autor na naročit način potvrđuje reputaciju Bosne i Hercegovine kao Svete Svezemlje dodajući insinuaciju da su templari poslije posljednjeg velikog pogroma umjesto na „nepoznatu lokaciju“ Sveti gral donijeli u Bosnu i Hercegovinu.

Posebno zanimljivo jeste to što se autor u cijelom jednom poglavlju bavi i legendom o slanju izaslanika, pripadnika Crkve bosanske u Medinu, posljednjem Božijem poslaniku da mu protvrde poslanstvo, saopće svoj način čuvanja vjere i vjerovanja prethodnog poslanika Isaa i daju zavjet na vjernost. Tim činom je konačno objašnjen kontinuitet vjerovanja i prakticiranja vjere između bosanskog srednjovjekovnog krstjanstva i islama.

Podijeli stavku :

Opis proizvoda

Kukavica Edin

Edin Urjan Kukavica (Sarajevo, 1967) književnik je s tri objavljena romana: Prvorođeni Dun’ja, Beš i Vjernik, autor osam knjiga iz oblasti historije, islamske filozofije i duhovnosti, među kojima: Bajramijje‑melamijje – Hamzevijje, Antropologija tesavvufa – tesavvuf iznutra, Antropologija futuvveta – futuvvet iznutra, Historijski putopis kroz Bosnu i Hercegovinu, Islam na Balkanu, Anatomija ibadeta – ibadet u šeri’atu, tarikatu i hakikatu, te tri knjige politološko‑socioloških eseja:Kamo dalje, rođače, Fantom slobode i Priručnik za (r)evoluciju. Prevodilac je dvanaest objavljenih prijevoda knjiga iz oblasti islamske duhovnosti i lijepe književnosti, urednik nekoliko časopisa, zbornika radova sa znanstvenih skupova i knjiga, kolumnist i publicist sa preko 800 objavljenih tekstova. Središnje oblasti njegovog zanimanja su filozofija, duhovnost, historija i politička teorija, a posebno pitanja slobode i etike u svim spomenutim oblastima. Aktivan je društveni i kulturni djelatnik i promatrač i kritičar suvremene stvarnosti Bosne i Hercegovine. Doktor je odgojnih znanosti (PF UNSA) i doktorant na FPN UNSA.