Bosninan
Engleski
Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
NE
Jergović Miljenko
Fraktura
-
2018
244
315
tvrdi s ov
-
Nezemaljski izraz njegovih ruku
Jergović Miljenko
Nezemaljski izraz njegovih ruku pripovijeda o Sarajevskom atentatu, o našima i o njihovima, a ustvari o tome da su i jedni i drugi naši, i da je ubojstvo Franje Ferdinanda posljedica modernizacijske i prosvjetiteljske misije bečkih vlasti u Bosni. Princip, Čabrinović i drugovi djeca su svoje epohe, školovani na romanu devetnaestog stoljeća, na poeziji Walta Whitmana, na ruskim anarhistima i atentatorima… Beč ih je opismenio i pružio im priliku da osvoje i ostvare svoje iluzije. Nikada Bosna i zapadni Balkan nisu bili europskiji i bliži Beču, Berlinu i Parizu nego trenutak prije Principova pucnja.
Miljenko Jergović napisao je i roman i
pripremu za roman. Ujedno ovo je i dokumentarni tekst nastao po nizu drugih
dokumentarnih tekstova, a iz njega je zatim trebala nastati velika fikcija. Je
li nastala? Je li sve ovo istina, ili je izmišljena pripovijest, omladinski
avanturistički roman koji je tužno završio?
Nezemaljski izraz njegovih ruku jedna je od onih knjiga koja se čita,
kojoj se vraća, koja tjera na razmišljanje i promišljanje, koja povijest ovih
prostora propituje bez ideološkog bremena, koja pokušava shvatiti i razjasniti
vrijeme te fikcijom oživiti ljude i događaje koji su možda odredili sudbinu
kontinenta i nas samih.
“Spekulacije o mogućim tokovima istorije
imaju smisla samo ukoliko nas dovode do dubljeg i sveobuhvatnijeg razumevanja
onog jedinog toka koji se ostvario. Da bi se to desilo, život se mora
posmatrati u širokom totalitetu. A baš to je uspelo Miljenku Jergoviću u
knjizi Nezemaljskiizraz
njegovih ruku. Namera mi nije da pišem prikaz, već da u
ovom času kada se na svim stranama našeg regiona preti i zvecka oružjem, ukažem
na lekovitost Jergovićeve studije koja se čita i kao skica za roman, i kao
traktat, i kao esej, i… ma čita se u jednom dahu!” – Dragan Velikić
Podijeli stavku :
Opis proizvoda
Nezemaljski izraz njegovih ruku pripovijeda o Sarajevskom atentatu, o našima i o njihovima, a ustvari o tome da su i jedni i drugi naši, i da je ubojstvo Franje Ferdinanda posljedica modernizacijske i prosvjetiteljske misije bečkih vlasti u Bosni. Princip, Čabrinović i drugovi djeca su svoje epohe, školovani na romanu devetnaestog stoljeća, na poeziji Walta Whitmana, na ruskim anarhistima i atentatorima… Beč ih je opismenio i pružio im priliku da osvoje i ostvare svoje iluzije. Nikada Bosna i zapadni Balkan nisu bili europskiji i bliži Beču, Berlinu i Parizu nego trenutak prije Principova pucnja.
Miljenko Jergović napisao je i roman i
pripremu za roman. Ujedno ovo je i dokumentarni tekst nastao po nizu drugih
dokumentarnih tekstova, a iz njega je zatim trebala nastati velika fikcija. Je
li nastala? Je li sve ovo istina, ili je izmišljena pripovijest, omladinski
avanturistički roman koji je tužno završio?
Nezemaljski izraz njegovih ruku jedna je od onih knjiga koja se čita,
kojoj se vraća, koja tjera na razmišljanje i promišljanje, koja povijest ovih
prostora propituje bez ideološkog bremena, koja pokušava shvatiti i razjasniti
vrijeme te fikcijom oživiti ljude i događaje koji su možda odredili sudbinu
kontinenta i nas samih.
“Spekulacije o mogućim tokovima istorije
imaju smisla samo ukoliko nas dovode do dubljeg i sveobuhvatnijeg razumevanja
onog jedinog toka koji se ostvario. Da bi se to desilo, život se mora
posmatrati u širokom totalitetu. A baš to je uspelo Miljenku Jergoviću u
knjizi Nezemaljskiizraz
njegovih ruku. Namera mi nije da pišem prikaz, već da u
ovom času kada se na svim stranama našeg regiona preti i zvecka oružjem, ukažem
na lekovitost Jergovićeve studije koja se čita i kao skica za roman, i kao
traktat, i kao esej, i… ma čita se u jednom dahu!” – Dragan Velikić
Miljenko Jergović rođen je 28. maja 1966. u Sarajevu. Iz koševskog ga je porodilišta donijelo u zgradu gospođe Hajm-Peserle, na peti kat, stan Rejc. Tri godine kasnije seli se na Sepetarevac, u kuću Trklji. Posljednjih dvadeset i pet godina, koliko ne živi u rodnom gradu, uložio je u stvaranje fikcionalnog Sarajeva, Mejtaša i Sepetarevca, koji s istoimenim stvarnim toponimima mogu, ali i ne moraju imati veze.
Autor je četrdesetak knjiga pripovijedne proze, romana, eseja i pjesama, te knjiga epistolarne proze (sa Semezdinom Mehmedinovićem, te sa Svetislavom Basarom). Romani i knjige priča prevođeni su mu na dvadesetak jezika i tako objavljeni u više od sto različitih izdanja.
Knjiga “Mama Leone” prvi put je objavljena u Zagrebu 1999, a potom kod istog izdavača tiskana u pet izdanja, te u još jednom, unutar edicije knjiga na kioscima. U Srbiji je objavljena u osam izdanja.
Ovo je prvo Buybookovo, a drugo izdanje “Mame Leone” u Bosni i Hercegovini. “Mama Leone” prevedena je na engleski, talijanski, njemački, španjolski, bugarski, makedonski, slovenski. Na njemačkom jeziku knjiga je objavljena u tri različita izdanja.
Izdanje na talijanskom nagrađeno je s Premio Grinzane Cavour za 2003. godinu.
Američko izdanje ušlo je na BTBA Fiction Longlist 2013.
Rusanka Liapova osvojila je 2014. godišnju nagradu Saveza bugarskih prevoditelja za prijevod “Mame Leone”.
Biografija knjige zanimljivija je od biografije pisca.
