Bosninan
Engleski
Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
DA
Petrowskaja Katja
Buybook
9789958304583
2019
221
240
meki
njemačkog Mira Đorđević
Možda Esther
Petrowskaja Katja
Je li njeno ime doista bilo Esther – njenoj prabaki s očeve strane koja je ostala u praznom stanu u Kijevu 1941. godine, nakon što je njena porodica pobjegla? A riječi na jidišu, riječi kojima se ona s povjerenjem obratila njemačkim vojnicima – ko ih je tamo čuo? A kad su vojnici pucali u staru babušku, "bez razmišljanja i rutinski" – ko je stajao na prozoru i gledao?
Nedovršena porodična historija, koju Katja Petrowskaja pripovijeda u nizu kratkih poglavlja, mogla se pretvoriti u tragični epohalni roman: student Judas Stern, njen prastric, osuđen je na smrt zbog pokušaja atentata na njemačkog ambasadora u Moskvi 1932; Sternov brat, revolucionar iz Odese, u ilegali je uzeo prezime Petrowskij; pradjed je osnovao sirotište za gluhonijemu jevrejsku djecu. Ali ako čak ni porodično ime nije izvjesno, šta onda zapravo možemo znati?
Umjesto epskog širenja grandiozne građe, autorica piše o svom putovanju na mjesta događanja, osvrćući se na fragmentirano, traumatizirano stoljeće, fokusirajući se na ličnosti čija lica više nisu vidljiva.
U kakvoj praznini povijesti su ovi ušutkani preci zarobljeni? Kroz prizmu slomljenih sudbina Petrowskaja prati obrise nestale Srednje Evrope i donosi priču o dvadesetom stoljeću u kojoj se izmjenjuju svjetlo i tama, snaga i krhkost, slava i poraz.
"Bogato, intrigantno… Možda Esther podsjeća na putopisnu prozu W. G. Sebalda."
Guardian
"Izrazito dojmljiva biografija... sjajno razmišljanje o ljubavi i gubitku, uz izvanrednu galeriju likova."
Financial Times
Podijeli stavku :
Opis proizvoda
Je li njeno ime doista bilo Esther – njenoj prabaki s očeve strane koja je ostala u praznom stanu u Kijevu 1941. godine, nakon što je njena porodica pobjegla? A riječi na jidišu, riječi kojima se ona s povjerenjem obratila njemačkim vojnicima – ko ih je tamo čuo? A kad su vojnici pucali u staru babušku, "bez razmišljanja i rutinski" – ko je stajao na prozoru i gledao?
Nedovršena porodična historija, koju Katja Petrowskaja pripovijeda u nizu kratkih poglavlja, mogla se pretvoriti u tragični epohalni roman: student Judas Stern, njen prastric, osuđen je na smrt zbog pokušaja atentata na njemačkog ambasadora u Moskvi 1932; Sternov brat, revolucionar iz Odese, u ilegali je uzeo prezime Petrowskij; pradjed je osnovao sirotište za gluhonijemu jevrejsku djecu. Ali ako čak ni porodično ime nije izvjesno, šta onda zapravo možemo znati?
Umjesto epskog širenja grandiozne građe, autorica piše o svom putovanju na mjesta događanja, osvrćući se na fragmentirano, traumatizirano stoljeće, fokusirajući se na ličnosti čija lica više nisu vidljiva.
U kakvoj praznini povijesti su ovi ušutkani preci zarobljeni? Kroz prizmu slomljenih sudbina Petrowskaja prati obrise nestale Srednje Evrope i donosi priču o dvadesetom stoljeću u kojoj se izmjenjuju svjetlo i tama, snaga i krhkost, slava i poraz.
"Bogato, intrigantno… Možda Esther podsjeća na putopisnu prozu W. G. Sebalda."
Guardian
"Izrazito dojmljiva biografija... sjajno razmišljanje o ljubavi i gubitku, uz izvanrednu galeriju likova."
Financial Times
Katja
Petrowskaja (rođena 1970. u Kijevu, Ukrajina) studirala je književnost u
Estoniji a doktorirala u Rusiji. Od 1999. godine živi u Njemačkoj. Godine 2013.
osvojila je nagradu Ingeborg Bachmann i na njemačkom napisala svoj prvi
bestseler, Možda Esther, objavljen 2014,
za koji je osvojila književne nagrade Schubart, Ernst Toller, Aspekte i
Evropsku nagradu Strega. Možda Esther našao se na
vrhu Spiegelove liste bestselera i preveden je na dvadeset jezika.
