Pretraga proizvoda

Mimarov šegrt
-5%

Mimarov šegrt

Safak Elif

22.00 20.90
-
+
WhatsApp

“Nisam sigurna biraju li pisci svoje priče ili priče, nekako, pronalaze one koji će ih ispričati. Što se mene tiče, vrijedi ovo drugo, makar kad je riječ o Mimarovom šegrtu. Ideja za ovaj roman prvi put mi je pala na pamet jednog sunčanog poslijepodneva u Istanbulu, u taksiju, zaglavljenom u saobraćajnoj gužvi. Gledala sam kroz prozor i negodovala, već uveliko kasneći na sastanak, kad mi je pogled skliznuo preko ceste na džamiju na obali mora. Bila je to Mulla Čelebijina džamija, jedna od Sinanovih manje poznatih ljepotica. Jedan mali Rom je sjedio na zidiću oko džamije, dobujući po metalnoj kutiji okrenutoj naopako. Pomislila sam, ako se saobraćaj uskoro ne raščisti, mogla bih početi smišljati priču o mimaru Sinanu s nekim Romima u njoj. U tom trenutku automobil se pomjerio i ja sam potpuno smetnula ideju s uma, dok mi naredne sedmice na kućnu adresu nije stigla jedna knjiga. Bila je to knjiga Gulru Necipoğlu The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire, koju mi je poslala draga prijateljica. U knjizi, pažnju mi je privukao jedan naročit crtež: slika sultana Sulejmana, visokog i vitkog, u njegovom nezaobilaznom kaftanu. Ustvari, više su me zainteresirali likovi u pozadini: jedan slon i mahut ispred Sujelmanije-džamije; lebdjeli su uz sami rub slike, kao da bježe s nje, ne znajući šta rade na istoj slici sa sultanom i njemu posvećenom spomeniku. Nisam mogla skrenuti pogled sa slike. Priča je našla mene”,
 
kaže autorica knjige u bilješki na kraju
 
 
 
 

Podijeli stavku :

Opis proizvoda

“Nisam sigurna biraju li pisci svoje priče ili priče, nekako, pronalaze one koji će ih ispričati. Što se mene tiče, vrijedi ovo drugo, makar kad je riječ o Mimarovom šegrtu. Ideja za ovaj roman prvi put mi je pala na pamet jednog sunčanog poslijepodneva u Istanbulu, u taksiju, zaglavljenom u saobraćajnoj gužvi. Gledala sam kroz prozor i negodovala, već uveliko kasneći na sastanak, kad mi je pogled skliznuo preko ceste na džamiju na obali mora. Bila je to Mulla Čelebijina džamija, jedna od Sinanovih manje poznatih ljepotica. Jedan mali Rom je sjedio na zidiću oko džamije, dobujući po metalnoj kutiji okrenutoj naopako. Pomislila sam, ako se saobraćaj uskoro ne raščisti, mogla bih početi smišljati priču o mimaru Sinanu s nekim Romima u njoj. U tom trenutku automobil se pomjerio i ja sam potpuno smetnula ideju s uma, dok mi naredne sedmice na kućnu adresu nije stigla jedna knjiga. Bila je to knjiga Gulru Necipoğlu The Age of Sinan: Architectural Culture in the Ottoman Empire, koju mi je poslala draga prijateljica. U knjizi, pažnju mi je privukao jedan naročit crtež: slika sultana Sulejmana, visokog i vitkog, u njegovom nezaobilaznom kaftanu. Ustvari, više su me zainteresirali likovi u pozadini: jedan slon i mahut ispred Sujelmanije-džamije; lebdjeli su uz sami rub slike, kao da bježe s nje, ne znajući šta rade na istoj slici sa sultanom i njemu posvećenom spomeniku. Nisam mogla skrenuti pogled sa slike. Priča je našla mene”,
 
kaže autorica knjige u bilješki na kraju
 
 
 
 

author

Safak Elif

Elif Şafak je višestruko nagrađivana spisateljica i najčitanija književna autorica u Turskoj. Aktivna je kao politička komentatorica i predavačica.

Piše na turskom i engleskom jeziku, a do sada je objavila petnaest knjiga, uključujući deset romana među kojima se ističu bestseleri Istanbulsko kopile i Četrdeset pravila ljubavi. Knjige su joj prevedene na četrdeset i sedam jezika.

Şafak je TED govornica, članica Vijeća za izradu globalnog programa za razvoj kreativne industrije Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu i jedna od osnivačica Evropskog vijeća za međunarodne odnose, ECFR. Francuska vlada joj je 2010. dodijelila Orden viteza za umjetnost i književnost.

Piše za vodeće svjetske dnevne novine i časopise, uključujući Financial Times, Guardian,New York Times, Wall Street Journal, Der Spiegel i La Repubblicu.

Predavala je na brojnim univerzitetima u Turskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Diplomirala je međunarodne odnose, magistrirala rodne i ženske studije, a doktorirala političke nauke. Poznata je kao aktivistkinja za prava žena, manjina i pripadnika LGBT populacije.

Njene su knjige nominovane za nagradu Orange, MAN Asian nagradu, Baileys nagradu i IMPAC Dublin nagradu, a ušle su u uži izbor za dodjelu Nagrade za najbolji roman na stranom jeziku i RSL Ondaatje nagrade.

Bila je članica žirija za dodjelu Nezavisne nagrade za najbolji roman na stranom jeziku (2013), Nagrade za najbolju kratku priču Sunday Timesa (2014, 2015), desete po redu nagrade Žene budućnosti (2015), FT/Oppenheimer Fond nagrade za nove autorske glasove (2015, 2016), Baileys ženske nagrade za književnu fikciju (2016) i Man Booker međunarodne književne nagrade (2017).

Şafak živi u Londonu.

 

www.elifshafak.com

 

Twitter @Elif_Safak

 

Najpopularnije iz kategorije

više