
Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
DA
Van Rezzori Gregor
Gymnasium
-
-
339
442
tvrdi
-
Memoari jednog antisemita
Roman u pet priča
Van Rezzori Gregor
Rezzorijev kontroverzni roman Memoari jednog antisemita je lirična, duhovita, ponekad blago ironična, ponekad duboko uznemirujuća, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i političkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, površnog i apolitičnog aristokrata u razdoblju između dva svjetska rata.
Iz neodređene vremenske distance od nekoliko
desetljeća, pripovjedač – potomak austrougarske plemićke obitelji s krajnjih
granica propalog Carstva – vraća se u svoju prošlost: od djetinjstva u
Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukureštu i rane mladosti u Beču, do
poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, poraženoj, postnacističkoj Njemačkoj.
Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provlači se
njegov ambivalentan odnos prema Židovima koje susreće i s kojima se neminovno
zbližava na svakoj etapi svoga puta. Nježna prijateljstva, erotske pustolovine
i ljubavne priče na narativno briljantan način osciliraju između neodoljive
privlačnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo
je u tome da i čitatelj tako doživljava ovog „antisemita“: istodobno ga
neodoljivo privlači i duboko odbija.
***
Treća, možda i najintrigantnija knjiga Rezzorijeve zavičajne legitimacije, Memoari jednog antisemita, (…) prevedena je na sve frekventnije europske jezike (i) izaziva veliku pozornost u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što Rezzorija razlikuje od drugih pisaca teme koja je sadržana u samom naslovu jest to što temeljna gesta njegove proze nije u zgražanju, nego u prepoznavanju. Antisemiti su, u pravilu, neki drugi (kao što su, u vrijeme europskih nacizama, i Židovi bili ‘neki drugi’), o antisemitima se piše s higijenskom distancom, i vrlo često – bez prepoznavanja i identifikacije. Gregor von Rezzori piše upravo – s prepoznavanjem, o antisemitizmu kao osjećaju vlastitoga svijeta, s kojim je, na neki način, familijariziran i intimiziran. I to je ono što Memoare jednog antisemita čini potresnom i šokantnom knjigom, ta slutnja da je iz vrlo blagoga svijeta, skoro pa iz duha neke galicijske Heidi, rođen holokaust.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
„Posljednji
veliki kroničar onih prostora Europe koji su iščezli s njene zemljopisne karte
i iz njenog pamćenja.“
The New York Review of Books
„Bespoštednim prikazom prikladnih stavova
kojima se prešutno odobravaju najpodliji režimi, roman Memoari jednog
antisemita vlastitu upletenost pretvara u suptilnu i neustrašivu etiku i
uči nas da je svatko podložan usputnim, pogubnim moralnim propustima.“
The Guardian
„Sarkastično i nijansirano, on ne razotkriva resentiman u
velikom zločincu, nego u svakodnevnoj, zavišću i strahom gonjenoj otupljenosti
srednjoeuropskoga građanstva.“
Deutsche Welle
„Gregor
von Rezzori jedna je od najupečatljivijih figura njemačke poslijeratne
književnosti. Istočnoeuropsko podrijetlo njegovoj nemilosrdnoj ironiji daje
melankoličnu dubinu.“
Neue Züricher Zeitung
„Rezzori je pisac kakav nije bio predviđen za
ovu zemlju: slobodan duh, građanin svijeta, pripovjedač bajki i mitova, učeni
Srednjoeuropljanin, tragač za krhotinama, krunski književni svjedok jedne
potonule Europe, ‘tegljač epohe‘: pisac koji je sa sobom vukao ljude, imena,
iskustva, svjetove i jedno cijelo povijesno razdoblje.“
Der Tagesspiegel
Podijeli stavku :

Opis proizvoda
Rezzorijev kontroverzni roman Memoari jednog antisemita je lirična, duhovita, ponekad blago ironična, ponekad duboko uznemirujuća, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i političkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, površnog i apolitičnog aristokrata u razdoblju između dva svjetska rata.
Iz neodređene vremenske distance od nekoliko
desetljeća, pripovjedač – potomak austrougarske plemićke obitelji s krajnjih
granica propalog Carstva – vraća se u svoju prošlost: od djetinjstva u
Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukureštu i rane mladosti u Beču, do
poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, poraženoj, postnacističkoj Njemačkoj.
Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provlači se
njegov ambivalentan odnos prema Židovima koje susreće i s kojima se neminovno
zbližava na svakoj etapi svoga puta. Nježna prijateljstva, erotske pustolovine
i ljubavne priče na narativno briljantan način osciliraju između neodoljive
privlačnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo
je u tome da i čitatelj tako doživljava ovog „antisemita“: istodobno ga
neodoljivo privlači i duboko odbija.
***
Treća, možda i najintrigantnija knjiga Rezzorijeve zavičajne legitimacije, Memoari jednog antisemita, (…) prevedena je na sve frekventnije europske jezike (i) izaziva veliku pozornost u Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što Rezzorija razlikuje od drugih pisaca teme koja je sadržana u samom naslovu jest to što temeljna gesta njegove proze nije u zgražanju, nego u prepoznavanju. Antisemiti su, u pravilu, neki drugi (kao što su, u vrijeme europskih nacizama, i Židovi bili ‘neki drugi’), o antisemitima se piše s higijenskom distancom, i vrlo često – bez prepoznavanja i identifikacije. Gregor von Rezzori piše upravo – s prepoznavanjem, o antisemitizmu kao osjećaju vlastitoga svijeta, s kojim je, na neki način, familijariziran i intimiziran. I to je ono što Memoare jednog antisemita čini potresnom i šokantnom knjigom, ta slutnja da je iz vrlo blagoga svijeta, skoro pa iz duha neke galicijske Heidi, rođen holokaust.“
Miljenko Jergović, Jutarnji list
„Posljednji
veliki kroničar onih prostora Europe koji su iščezli s njene zemljopisne karte
i iz njenog pamćenja.“
The New York Review of Books
„Bespoštednim prikazom prikladnih stavova
kojima se prešutno odobravaju najpodliji režimi, roman Memoari jednog
antisemita vlastitu upletenost pretvara u suptilnu i neustrašivu etiku i
uči nas da je svatko podložan usputnim, pogubnim moralnim propustima.“
The Guardian
„Sarkastično i nijansirano, on ne razotkriva resentiman u
velikom zločincu, nego u svakodnevnoj, zavišću i strahom gonjenoj otupljenosti
srednjoeuropskoga građanstva.“
Deutsche Welle
„Gregor
von Rezzori jedna je od najupečatljivijih figura njemačke poslijeratne
književnosti. Istočnoeuropsko podrijetlo njegovoj nemilosrdnoj ironiji daje
melankoličnu dubinu.“
Neue Züricher Zeitung
„Rezzori je pisac kakav nije bio predviđen za
ovu zemlju: slobodan duh, građanin svijeta, pripovjedač bajki i mitova, učeni
Srednjoeuropljanin, tragač za krhotinama, krunski književni svjedok jedne
potonule Europe, ‘tegljač epohe‘: pisac koji je sa sobom vukao ljude, imena,
iskustva, svjetove i jedno cijelo povijesno razdoblje.“
Der Tagesspiegel
Gregor von Rezzori rođen je 1914. godine u Černovcima, tadašnjem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina prošloga stoljeća studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Beču. Nakon Drugoga svjetskog rata živio je u Njemačkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schlöndorffa.
Zbirka priča Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi međunarodni uspjeh. Slijede četiri i pol desetljeća plodne spisateljske karijere koja obuhvaća zbirke eseja i priča, putopise, reportaže i romane, među kojima su najvažniji Ein Hermelin in Tschernopol (1958.; Hermelin u Černopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjedačku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i političkih previranja koja su u međuratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Djela su mu prevedena na brojne jezike.
Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.