Bosninan
Engleski
Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
NE
Karahasan Dževad
Buybook
9789958303968
2018
358
225
tvrdi
Savremena bh književnost
Iz tame svijeta
pripovijetke
Karahasan Dževad
IZVJEŠTAJI IZ TAMNOG VILAJETA
(...)
Otkuda taj višak smisla i taj naglašeni manjak stvarnosti? Kako to objasniti, osim pretpostavkom da tamni vilajet ipak nije polumitska predodžba drevnih kultura nego nešto realno postojeće, neki unutrašnji svijet koji se vidljivo objavljuje u Bosni kao svome materijalnom odrazu? Je li Bosna izložena svemu onome što trpi zato što je vidljiva slika nevidljivog srca svijeta? Kako razumjeti intenzitet kojim se historija objavljuje i događa u Bosni? Zašto upravo u Bosni, koja nikad nije igrala važnu ulogu ni u svome vlastitom postojanju? Kako u Bosni i njezinoj sudbini uspostaviti ravnotežu između vanjskog i unutrašnjeg, smisla i događaja?
KUĆA ZA UMORNE
(…)
Negdje si ti bio prije nego što si došao ovamo, nekamo ćeš otići kad te ovaj svijet ne bude htio više držati, pa se ti o tome pitaš i mudruješ kao dijete na tuti. Taman ti se učini da ćeš nešto odgonetnuti, da si na pravom putu, da ćeš se sad uznijeti u visine i poletjeti od silne pameti – presiječe te grč i ti vidiš da se nisi uznio nego ti je napuhan stomak i da nisi naslutio neke druge svjetove nego smrdljivi mjehur u svojoj mješini. To je, eto, naša pamet.
KRALJEVSKE LEGENDE
(...)
– A šta ste, molim te, vas dvoje radili na tim ljubavnim sastancima?
– Razgovarali. Pričala mi je o mnogim kraljevima i vojnicima koji su je voljeli, ispričala mi je divne legende koje su se pričale po dvorovima na kojima je živjela.
– Kakve legende?
– Kraljevske, o kraljevima. I o svojoj ljubavi prema dvorskoj budali
.
Podijeli stavku :
Opis proizvoda
IZVJEŠTAJI IZ TAMNOG VILAJETA
(...)
Otkuda taj višak smisla i taj naglašeni manjak stvarnosti? Kako to objasniti, osim pretpostavkom da tamni vilajet ipak nije polumitska predodžba drevnih kultura nego nešto realno postojeće, neki unutrašnji svijet koji se vidljivo objavljuje u Bosni kao svome materijalnom odrazu? Je li Bosna izložena svemu onome što trpi zato što je vidljiva slika nevidljivog srca svijeta? Kako razumjeti intenzitet kojim se historija objavljuje i događa u Bosni? Zašto upravo u Bosni, koja nikad nije igrala važnu ulogu ni u svome vlastitom postojanju? Kako u Bosni i njezinoj sudbini uspostaviti ravnotežu između vanjskog i unutrašnjeg, smisla i događaja?
KUĆA ZA UMORNE
(…)
Negdje si ti bio prije nego što si došao ovamo, nekamo ćeš otići kad te ovaj svijet ne bude htio više držati, pa se ti o tome pitaš i mudruješ kao dijete na tuti. Taman ti se učini da ćeš nešto odgonetnuti, da si na pravom putu, da ćeš se sad uznijeti u visine i poletjeti od silne pameti – presiječe te grč i ti vidiš da se nisi uznio nego ti je napuhan stomak i da nisi naslutio neke druge svjetove nego smrdljivi mjehur u svojoj mješini. To je, eto, naša pamet.
KRALJEVSKE LEGENDE
(...)
– A šta ste, molim te, vas dvoje radili na tim ljubavnim sastancima?
– Razgovarali. Pričala mi je o mnogim kraljevima i vojnicima koji su je voljeli, ispričala mi je divne legende koje su se pričale po dvorovima na kojima je živjela.
– Kakve legende?
– Kraljevske, o kraljevima. I o svojoj ljubavi prema dvorskoj budali
.
Dževad Karahasan rođen je 1953. u Duvnu. U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanje Odjek. Rat u BiH 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevo, gostujući profesor na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu (Humboldt-Universitaet) i Baselu, stipendist DAAD Berlin, pisar (Stadtschreiber) grada Graza, fellow na Wissenschaftskolleg zu Berlin, lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Slavistici Georg-August Univerziteta Gottingen. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnosti Izraz u Sarajevu, zatim, selektor, predsjednik ili član žirija uglednih teatarskih festivala. Objavio je više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti. Eseje, pripovijetke i studije objavljivao u gotovo svim uglednim evropskim časopisima u Sarajevu, Berlinu, Rimu, Parizu, Londonu, Pragu i drugdje. Knjige su mu prevedene na više od petnaest jezika. Dobio je više nagrada za svoj književni rad. Za Istočni divan je 1990. dobio Nagradu za jugoslavenski roman godine. Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvuje kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u pozorištima širom svijeta.
