Pretraga proizvoda

Iz tame svijeta
Rasprodano

Iz tame svijeta

pripovijetke

Karahasan Dževad

0.00
-
+
WhatsApp

IZVJEŠTAJI IZ TAMNOG VILAJETA

 

(...)

 

Otkuda taj višak smisla i taj naglašeni manjak stvarnosti? Kako to objasniti, osim pretpostavkom da tamni vilajet ipak nije polumitska predodžba drevnih kultura nego nešto realno postojeće, neki unutrašnji svijet koji se vidljivo objavljuje u Bosni kao svome materijalnom odrazu? Je li Bosna izložena svemu onome što trpi zato što je vidljiva slika nevidljivog srca svijeta? Kako razumjeti intenzitet kojim se historija objavljuje i događa u Bosni? Zašto upravo u Bosni, koja nikad nije igrala važnu ulogu ni u svome vlastitom postojanju? Kako u Bosni i njezinoj sudbini uspostaviti ravnotežu između vanjskog i unutrašnjeg, smisla i događaja?

 

KUĆA ZA UMORNE

 

(…)

 

Negdje si ti bio prije nego što si došao ovamo, nekamo ćeš otići kad te ovaj svijet ne bude htio više držati, pa se ti o tome pitaš i mudruješ kao dijete na tuti. Taman ti se učini da ćeš nešto odgonetnuti, da si na pravom putu, da ćeš se sad uznijeti u visine i poletjeti od silne pameti – presiječe te grč i ti vidiš da se nisi uznio nego ti je napuhan stomak i da nisi naslutio neke druge svjetove nego smrdljivi mjehur u svojoj mješini. To je, eto, naša pamet.

 

KRALJEVSKE LEGENDE

 

(...)

 

– A šta ste, molim te, vas dvoje radili na tim ljubavnim sastancima?

– Razgovarali. Pričala mi je o mnogim kraljevima i vojnicima koji su je voljeli, ispričala mi je divne legende koje su se pričale po dvorovima na kojima je živjela.

– Kakve legende?

– Kraljevske, o kraljevima. I o svojoj ljubavi prema dvorskoj budali

.

Podijeli stavku :

Opis proizvoda

IZVJEŠTAJI IZ TAMNOG VILAJETA

 

(...)

 

Otkuda taj višak smisla i taj naglašeni manjak stvarnosti? Kako to objasniti, osim pretpostavkom da tamni vilajet ipak nije polumitska predodžba drevnih kultura nego nešto realno postojeće, neki unutrašnji svijet koji se vidljivo objavljuje u Bosni kao svome materijalnom odrazu? Je li Bosna izložena svemu onome što trpi zato što je vidljiva slika nevidljivog srca svijeta? Kako razumjeti intenzitet kojim se historija objavljuje i događa u Bosni? Zašto upravo u Bosni, koja nikad nije igrala važnu ulogu ni u svome vlastitom postojanju? Kako u Bosni i njezinoj sudbini uspostaviti ravnotežu između vanjskog i unutrašnjeg, smisla i događaja?

 

KUĆA ZA UMORNE

 

(…)

 

Negdje si ti bio prije nego što si došao ovamo, nekamo ćeš otići kad te ovaj svijet ne bude htio više držati, pa se ti o tome pitaš i mudruješ kao dijete na tuti. Taman ti se učini da ćeš nešto odgonetnuti, da si na pravom putu, da ćeš se sad uznijeti u visine i poletjeti od silne pameti – presiječe te grč i ti vidiš da se nisi uznio nego ti je napuhan stomak i da nisi naslutio neke druge svjetove nego smrdljivi mjehur u svojoj mješini. To je, eto, naša pamet.

 

KRALJEVSKE LEGENDE

 

(...)

 

– A šta ste, molim te, vas dvoje radili na tim ljubavnim sastancima?

– Razgovarali. Pričala mi je o mnogim kraljevima i vojnicima koji su je voljeli, ispričala mi je divne legende koje su se pričale po dvorovima na kojima je živjela.

– Kakve legende?

– Kraljevske, o kraljevima. I o svojoj ljubavi prema dvorskoj budali

.

author

Karahasan Dževad

Dževad Karahasan rođen je 1953. u Duvnu. U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dugi niz godina učestvovao je u uređivanju sarajevske revije za kulturna pitanje Odjek. Rat u BiH 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Bio je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sarajevo, gostujući profesor na univerzitetima u Salzburgu, Innsbrucku, Berlinu (Humboldt-Universitaet) i Baselu, stipendist DAAD Berlin, pisar (Stadtschreiber) grada Graza, fellow na Wissenschaftskolleg zu Berlin, lektor za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Slavistici Georg-August Univerziteta Gottingen. Bio je glavni urednik časopisa za teoriju i kritiku umjetnosti Izraz u Sarajevu, zatim, selektor, predsjednik ili član žirija uglednih teatarskih festivala. Objavio je više od stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti. Eseje, pripovijetke i studije objavljivao u gotovo svim uglednim evropskim časopisima u Sarajevu, Ber­linu, Rimu, Parizu, Londonu, Pragu i drugdje. Knjige su mu prevedene na više od petnaest jezika. Dobio je više nagrada za svoj književni rad. Za Istočni divan je 1990. dobio Nagradu za jugoslavenski ro­man godine. Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvuje kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u pozorištima širom svijeta. 

 

Najpopularnije iz kategorije

više