Bosninan
Engleski
Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
DA
Todorova Marija
Buybook
9789926310400
2023
394
200
tvrdi
engleskog Dragana Starčević i Aleksandra Bajazetov
Imaginarni Balkan
"Marija Todorova u 'Imaginarnom Balkanu' ne opisuje balkanske narode kao nevine žrtve niti potiče u njima emociju lažne nevinosti. Ona ih ne štedi zbog toga što se Zapad prema Balkanu ponio neodgovorno, niti potiče opasnu ideju da balkanski narodi nisu historijski akteri ili da je njihova sudbina uvijek u rukama viših sila. Todorova je kao znanstvenica bila savršeno svjesna svog položaja i svoje odgovornosti jer je pišući 'Imaginarni Balkan' imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega, i izvan procesa prikupljanja znanja o predmetu i unutar njega. Ova knjiga nije napisana u ime nekakvog apstraktnog Balkana, Marija Todorova govori u ime onog dijela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta."
Todorova Marija
„Premda je Balkan geografski neodvojiv dio Evrope, on je, kulturno konstruiran kao unutrašnja drugost, apsorbirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih – balkanskih i nebalkanskih – društvenih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti. Evropa je na Balkan rado izvozila svoje izume – poput nacionalizma ili antisemitizma, da bi se kasnije iščuđavala nad čudovišnim hibridima koji su s velikim zakašnjenjem uspijevali na balkanskom tlu. No, ako je Europa stvorila rasizam i antirasizam, mizoginiju i feminizam, antisemitizam i njegovu osudu, onda za takozvani balkanizam još uvijek nije pronađen komplementaran i oplemenjujući par.
Marija Todorova u 'Imaginarnom Balkanu' ne opisuje balkanske narode kao nevine žrtve niti potiče u njima emociju lažne nevinosti. Ona ih ne štedi zbog toga što se Zapad prema Balkanu ponio neodgovorno, niti potiče opasnu ideju da balkanski narodi nisu historijski akteri ili da je njihova sudbina uvijek u rukama viših sila. Todorova je kao znanstvenica bila savršeno svjesna svog položaja i svoje odgovornosti jer je pišući 'Imaginarni Balkan' imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega, i izvan procesa prikupljanja znanja o predmetu i unutar njega. Ova knjiga nije napisana u ime nekakvog apstraktnog Balkana, Marija Todorova govori u ime onog dijela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta. Autorica u ovoj knjizi pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja koje od svojih dojučerašnjih istočno-evropskih supatnika.
Ona je na Balkanu i insider i outsider: s lakoćom se služi i barata raznim izvorima uključujući engleske, njemačke, francuske, bugarske, grčke, hrvatske i srpske, turske i rumunjske. 'Imaginarni Balkan' – nastao kao svojevrsni pandan slavnom Saidovom 'Orijentalizmu' – danas je vjerojatno najznačajnija novija znanstvena studija o Balkanu.“
Podijeli stavku :
Opis proizvoda
„Premda je Balkan geografski neodvojiv dio Evrope, on je, kulturno konstruiran kao unutrašnja drugost, apsorbirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih – balkanskih i nebalkanskih – društvenih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti. Evropa je na Balkan rado izvozila svoje izume – poput nacionalizma ili antisemitizma, da bi se kasnije iščuđavala nad čudovišnim hibridima koji su s velikim zakašnjenjem uspijevali na balkanskom tlu. No, ako je Europa stvorila rasizam i antirasizam, mizoginiju i feminizam, antisemitizam i njegovu osudu, onda za takozvani balkanizam još uvijek nije pronađen komplementaran i oplemenjujući par.
Marija Todorova u 'Imaginarnom Balkanu' ne opisuje balkanske narode kao nevine žrtve niti potiče u njima emociju lažne nevinosti. Ona ih ne štedi zbog toga što se Zapad prema Balkanu ponio neodgovorno, niti potiče opasnu ideju da balkanski narodi nisu historijski akteri ili da je njihova sudbina uvijek u rukama viših sila. Todorova je kao znanstvenica bila savršeno svjesna svog položaja i svoje odgovornosti jer je pišući 'Imaginarni Balkan' imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega, i izvan procesa prikupljanja znanja o predmetu i unutar njega. Ova knjiga nije napisana u ime nekakvog apstraktnog Balkana, Marija Todorova govori u ime onog dijela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta. Autorica u ovoj knjizi pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja koje od svojih dojučerašnjih istočno-evropskih supatnika.
Ona je na Balkanu i insider i outsider: s lakoćom se služi i barata raznim izvorima uključujući engleske, njemačke, francuske, bugarske, grčke, hrvatske i srpske, turske i rumunjske. 'Imaginarni Balkan' – nastao kao svojevrsni pandan slavnom Saidovom 'Orijentalizmu' – danas je vjerojatno najznačajnija novija znanstvena studija o Balkanu.“
Marija Todorova je Gutgsell profesorica emerita historije na Univerzitetu u Illinoisu, Urbana‑Champaign. Autorica je knjiga: Imaginarni Balkan (prerađeno izdanje, 2009), prevedene na 15 jezika; Bones of Contention: The Living Archive of Vasil Levski and the Making of Bulgaria’s National Hero (2009); Balkan Family Structure and the European Pattern: Demographic Developments in Ottoman Bulgaria (prerađeno izdanje, 2006); Scaling the Balkans: Essays on Eastern European En‑tanglements (2018); The Lost World of Socialists at Europe’s Margins: Imagining Utopia (2020). Vodila je velike međunarodne istraživačke projekte, koji su rezultirali sa nekoliko uredničkih i kouredničkih izdanja knjiga: Balkan Identities: Nation and Memory (2002); Remembering Communism: Genres of Representation (2010); Postcommunist Nostalgia (2010); Remembering Communism: Private and Public Recollections of Lived Experiences in Southeastern Europe (2014). Dobitnica je nagrada: Fondacije Guggenheim, Insituta za napredne studije u Berlinu, Nacionalnog humanističkog centra, Centra Woodrow Wilson, Instituta za društvene nauke u Beču. Dobitnica je počasnih diploma Evropskog univerzitetskog instituta u Italiji, Univerziteta u Sofiji i Univerziteta Panteion u Grčkoj. Dobila je Nagradu za izuzetan doprinos slavističkim, istočnoevropskim i evroazijskim studijama (2022) i izabrana je za članicu Američke akademije nauka i umjetnosti (2022).
