Proizvod je dostupan:
Autor:
Izdavač:
ISBN:
Godina izdanja:
Broj stranica:
Težina:
Tip uveza:
Prevod sa:
NE
Cvijetić Darko
Buybook
9789958304255
2018
94
100
meki
Savremena bh. književnost
Schindlerov lift
Cvijetić Darko
’’Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo – u Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega. Jedini izlaz iz stepeničkog labirinta po kojem smrt šenluči je – lift marke Schindler.
Svaki soliter je vertikalno selo, u
sebi ima toliko života. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu
Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman Schindlerov
lift nosi težinu deset tomova najbolje literature.
Molim
vas, ako tražite štivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu.’’
Selvedin Avdić
’’S urušavanjem svijeta
kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu
koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima,
logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti,
zajednički su se proslavljale
radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća
vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu,
nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke
su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim
grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera
smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam
svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i
čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom
autor Schindlerovog lifta štiti nas
od mrtve kiše koja pada po Prijedoru.
Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti.
Kristina Ljevak
’’Ovako
pišu samo oni koji se ničega i nikoga ne boje… Ovako pišu oni koji ne
predstavljaju samo savest svog vremena ili mesta već koji se ne plaše da plate
cenu iskupljenja – i za žrtve i za zločince. Teško je to i neshvatljivo breme
koje je Darko Cvijetić delom opisao i u svom romanu Schindlerov lift… Kažem delom jer ne smemo zaboraviti na njegovu
poeziju bez koje ne bi ni bilo ovog romana.’’
Zlatko Jelisavac
Pročitajte nekoliko stranica
Podijeli stavku :
Opis proizvoda
’’Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se zaštitili od nesreće, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo – u Crvenom se uvijek smrt solidno osjećala, i nikad nije otišla bez ičega. Jedini izlaz iz stepeničkog labirinta po kojem smrt šenluči je – lift marke Schindler.
Svaki soliter je vertikalno selo, u
sebi ima toliko života. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesreće za čitavu
Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman Schindlerov
lift nosi težinu deset tomova najbolje literature.
Molim
vas, ako tražite štivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu.’’
Selvedin Avdić
’’S urušavanjem svijeta
kakvog smo poznavali, urušio se i život u dva prijedorska solitera, u gradu
koji je, kako sam autor kaže, rupa svijeta poznata po ratnim zločincima,
logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti,
zajednički su se proslavljale
radničke pobjede i unapređenja. Danas radnika/ca više nema, potonuli su u naciju i ostali punih pluća
vode. Komšije su pogubile komšije, nakon razmjene sličica u djetinjstvu,
nekadašnji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke
su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim
grobnicama, nakon što bi im, odbijajući da vjeruju kako su mrtvi, spremale večeru i čekale vijest o njima. Može li se u dva nebodera
smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Može, i Darko Cvijetić nam
svjedoči o tome, potvrđujući da o užasu koji smo imali/e sreću preživjeti i
čije posljedice živimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom rečenicom
autor Schindlerovog lifta štiti nas
od mrtve kiše koja pada po Prijedoru.
Njegov kišobran sačinjen je od ljudske i književne čestitosti.
Kristina Ljevak
’’Ovako
pišu samo oni koji se ničega i nikoga ne boje… Ovako pišu oni koji ne
predstavljaju samo savest svog vremena ili mesta već koji se ne plaše da plate
cenu iskupljenja – i za žrtve i za zločince. Teško je to i neshvatljivo breme
koje je Darko Cvijetić delom opisao i u svom romanu Schindlerov lift… Kažem delom jer ne smemo zaboraviti na njegovu
poeziju bez koje ne bi ni bilo ovog romana.’’
Zlatko Jelisavac
Pročitajte nekoliko stranica
Darko Cvijetić je rođen 11. januara 1968. godine u mjestu Ljubija Rudnik.
Redatelj je i dramaturg u Pozorištu Prijedor. Od 2013. godine uređuje književni
blog "Hypomnemata". Objavio je desetak knjiga poezije, knjigu priča i
roman ''Schindlerov lift'' za koji je nagrađen nagradama ''Kočićevo pero'' i
''Fric''. Finalista je nagrade ''Evropski pjesnik slobode''. U pozorištu je režirao
od Becketta do Čehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidoviča, Estragona...
Član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Društva pisaca BiH i Hrvatskog
društva pisaca. Izučio Vrtlarstvo kod Majstora Ivana Obrenova.
Najpopularnije iz kategorije
više-5%
Porijeklo
Stanišić Saša
-5%
Ljubavnici Casablanke
Tahar Ben Jelloun
-5%
Vidimo se u augustu
Gabriel García Márquez
-5%
Zajednička čajanka
Kamali Marjan
-5%
Krug
Suman Defne
-5%
Vrata tajni
Umit Ahmet
-5%
Vjeverica ne zna reći ne
Isern Susanna
-5%
Ja sam
Uzunović Damir
-5%
Nebom teku rijeke
Safak Elif
-5%
Tajno pismo
Other