Maske dramskog subjekta
Maske dramskog subjekta
Knjiga Maske dramskog subjekta se bavi problemom subjekta u drami s kraja XIX i početka XX stoljeća, pri čemu se taj problem tretirati kao odnos govorećeg subjekta i autorske pozicije te se razmatra na konkretnom primjeru izabranih drama. Polazi se od jednostavnog pitanja koje glasi: ko govori u književnom djelu?...
Izdavač
BuybookUkupno
KM 11,00Nije moguće učitati dostupnost
Očekivana isporuka: 5—7 radnih dana.
Podijeli

Bašović Almir
Almir Bašović, rođen 1971. godine u Sarajevu.
Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje predaje na Odsjeku za komparativnu književnost. Sudjelovao je na dvadesetak međunarodnih simpozijuma i kongresa, objavio je tridesetak stručnih članaka i teorijskih eseja, a zajedno sa Savom Anđelkovićem priredio je zbornik Drama i vrijeme (Dobra knjiga, Sarajevo, 2010).
Radio je kao dramaturg na više predstava u Narodnom pozorištu Sarajevo. Autor je drama Priviđenja iz srebrenog vijeka (praizvedba: Narodno pozorište Sarajevo, 2003) i RE: Pinocchio (praizvedba na albanskom jeziku: CTC Skopje, 2006, mikrodrame Druga Evropa (prezentirana u okviru Bijenala evropskih dramskih pisaca u Bonnu, 2002) i dramskog monologa Lica (praizvedba na njemačkom jeziku, u okviru predstave Balkan Requiem, Hundsturm – Volkstheater, Beč, 2014).
Autor je knjige Čehov i prostor (Sterijino pozorje, Novi Sad, 2008; slovensko izdanje: Knjižnica MGL, Ljubljana, 2013). U Parizu je objavljena knjiga njegovih drama na francuskom jeziku (Theatrum noctuaubundi, 2008.), a drame su mu prevođene i na albanski, makedonski, češki, njemački te italijanski jezik.
Na Festivalu bh. drame u Zenici, 2004. godine, drama Priviđenja iz srebrenog vijeka dobila je nagradu za najbolji dramski tekst, a u izboru Evropske teatarske konvencije (ETC) uvrštena je među 120 najboljih suvremenih evropskih komada.
Član je Društva
pisaca BiH, uređuje književni časopis Život.
Opis
Knjiga Maske dramskog subjekta se bavi problemom subjekta u drami s kraja XIX i početka XX stoljeća, pri čemu se taj problem tretirati kao odnos govorećeg subjekta i autorske pozicije te se razmatra na konkretnom primjeru izabranih drama. Polazi se od jednostavnog pitanja koje glasi: ko govori u književnom djelu?...
