Sally Rooney: Intermezzo
Osim činjenice da su braća, Peter i Ivan Koubek naizgled nemaju gotovo ništa zajedničko. Peter, u tridesetim, advokat je u Dublinu – uspješan, sposoban i, čini se, nema slabu tačku. Ali nakon smrti njihovog oca uzima lijekove kako bi zaspao i jedva uspijeva održati ravnotežu u odnosima s dvije potpuno različite žene: Sylvijom, svojom prvom i neprežaljenom ljubavi, i Naomi, studenticom koja životu pristupa s humorom.
Ivan, deset godina mlađi, introvert je i uspješan šahista. Oduvijek je sebe vidio kao društveno nespretnog, samotnjaka, suštu suprotnost starijem bratu koji se s lakoćom snalazi u svijetu. U prvim sedmicama tuge Ivan upoznaje Margaret, ženu stariju od njega koja izlazi iz vlastite burne prošlosti, i njihovi životi ubrzo se naglo i intenzivno isprepliću.
Za dvojicu ožalošćene braće, ali i za ljude koje vole, ovo je novi interludij – vrijeme žudnje, beznađa i mogućnosti; prilika da otkriju koliko jedan život može nositi u sebi a da se ne raspadne pod teretom svega.
Prevod s engleskog: Danko Ješić
Rachel Kushner: Jezero Postanja (Creation Lake)
Sadie Smith je tridesetčetvorogodišnja američka tajna agentica s nemilosrdnim taktikama, smjelim stavovima i čistom ljepotom. Vrlo misteriozni i vrlo moćni poslodavci šalju je u zabačeni kutak Francuske sa zadatkom da se infiltrira u komunu radikalnih ekoaktivista koje iz sjene predvodi karizmatični Bruno Lacombe.
Sadie cinično posmatra regiju drevnih farmi i uspavanih sela, isprva ismijavajući Brunov idealizam – Bruno živi u neandertalskoj pećini i vjeruje da je put do prosvjetljenja povratak primitivizmu. I dok Sadie sebe smatra zavodnicom, a one koje nadgleda lutkama čije konce drži u rukama, sama biva zavedena ingenioznim kontra-povijestima, vještim lamentima i ličnom tragedijom Bruna Lacomba.
Prevod s engleskog: Mirjana Evtov
Chimamanda Ngozi Adichie: Popis snova (Dream Count)
Chiamaka je Nigerijka koja živi u Americi, putuje svijetom i piše putopise. Našavši se sama usred pandemije, prisjeća se svojih bivših ljubavnika i suočava s vlastitim izborima i kajanjem. Njena najbolja prijateljica Zikora je advokatica, uspješna u svemu sve dok ne ostane izdana i slomljenog srca, te bude prisiljena da se okrene osobi za koju je mislila da joj najmanje treba. Chiamakina odvažna i otvorena rodica Omelogor, u Nigeriji tata-mata za finansije, počinje preispitivati koliko dobro poznaje sebe. A Chiamakina kućna pomoćnica Kadiatou, Gankinja koja ponosno odgaja kćer u Americi, suočava se s nezamislivom mukom koja prijeti da uništi sve što je Kadi postigla svojim radom i zalaganjem.
Popis snova je žestoka i nezaboravna priča o ove četiri žene – iskričav i izvanredan roman koji ispituje samu prirodu ljubavi.
Prevod s engleskog: Mirjana Evtov
Adania Shibli: Kamuflaža (تمويه)
U romanu Kamuflaža Adania Shibli gradi preciznu, suzdržanu prozu kroz niz prizora uokvirenih u četiri godišnja doba. Ne nudeći pouzdane toponime, precizna imena niti tačne godine, roman predstavlja palestinsko iskustvo kao trajno stanje života pod pritiskom.
Radnja počinje gotovo filmski, brat i sestra u automobilu, kiša i zamagljena stakla, kufija na instrument-tabli, a pred njima “pokretni” kontrolni punkt kao prostor gubilišta. Svakodnevni rituali provjere, pretresa, rada i studiranja pretvaraju se u discipliniranje tijela i upravljanje vidljivošću. Likovi su namjerno svedeni na uloge (“studentica”, “čistačica”, “prevoditeljica”, “zatvorenik”, “radnik”, “nadničar”), dok priroda (svjetlo i sjena, suša i kiša, bademi i masline) postaje tihi narator neizbježnih mijena.
Kamuflaža je roman o moći koja se skriva u “normalnom” i o preživljavanju kao stalnom umijeću otkrivanja i prikrivanja u jeziku, odjeći, kretanju, i samom životu.
Prevod s arapskog: Mirza Sarajkić
Kader Abdolah: Prije nego što bude kasno (Voordat het laat wordt)
Kader Abdolah želi da se vrati kući, dosta mu je svega. Ali povratak je nemoguć: u Iranu bi bio uhapšen. S lažnim pasošem i pod drugim imenom, vješto uspijeva ući u svoju domovinu preko iračkog Kurdistana i stiže do rodnog doma, visoko u planinama; ali majka, koja je sve zaboravila, ne prepoznaje ga. Kader Abdolah se vratio, ali tek kada je ondje, shvata da se prevario. Njegov rodni dom nije mjesto za kojim je čeznuo: to mjesto je još nedostižnije nego što je mislio.
Šetajući planinama i jarugama, dolazi do starog porodičnog opservatorija. Tamo su njegovi preci, stoljećima unazad, s vlastoručno izrađenim teleskopima posmatrali nebesa. Pisac nas tim teleskopima vodi prema našem izvornom domu, mjestu odakle svi potičemo. Istovremeno usmjerava pogled i prema gradovima domovine, gdje su žene ustale protiv klerikalnog režima.
U romanu Prije nego što bude kasno Kader Abdolah otvara jedno od ključnih pitanja našeg vremena. To je knjiga koju je mogao napisati samo on. Ovo djelo još jednom potvrđuje njegovu iznimnu književnu imaginaciju.
Prevod s nizozemskog: Goran Sarić
Allen Levi: Theo iz Goldena (Theo of Golden)
Jednog proljetnog jutra u mali južnjački grad Golden stiže stranac. Niko ne zna odakle je došao… niti zašto. Zove se Theo. I postavlja mnogo više pitanja nego što daje odgovora.
Theo posjećuje lokalni kafić, na čijim zidovima u crnim okvirima vise devedeset i dva crteža rađena olovkom na bijelom papiru – portreti stanovnika Goldena koje je izradio lokalni umjetnik. Počinje ih kupovati, jedan po jedan, i vraćati u ruke njihovih “pravih vlasnika”. Sa svakim susretom ispriča se jedna priča, rodi se jedno prijateljstvo i nečiji se život promijeni.
Priča o davanju i primanju, o tome koliko je važno gledati i biti viđen, Theo iz Goldena pažljivo je ispisan roman o snazi kreativne velikodušnosti, o važnosti čuda za smislen život i o nevidljivim nitima dobrote koje nas povezuju jedne s drugima.
Prevod s engleskog: Danko Ješić
Fatima Mernissi: Zaboravljene vladarice u svijetu islama (Sultanes oubliées – Femmes chefs d’Etat en Islam)
Kad je Benazir Bhutto postala premijerka Pakistana 1988. godine, mnogi su tvrdili da je to bogohulni napad na islamsku tradiciju jer nijednom muslimanskom državom, kako su kritičari tvrdili, nikada nije vladala žena. Nasuprot tim tvrdnjama, Fatema Mernissi proučila je petnaest stoljeća islamske historije i otkrila da kritičari nisu bili u pravu. Oživljavajući priče o petnaest islamskih vladarica, ovo izvanredno istraživanje donosi priču o njihovom dolasku na prijestolje, kako su vladale i koristile svoju moć te kakav utjecaj njihove zaboravljene vladavine imaju na savremene političke prakse u islamu.
Prevod s francuskog: Tea Mijan
Francesca Giannone: Pismonoša (La portalettere)
Salento, juni 1934. U Lizzanellu, malom mjestu od nekoliko hiljada duša, na glavnom trgu staje autobus. Iz njega izlazi jedan par: on, Carlo, sin Juga, sretan je što se vratio kući; Anna, njegova supruga, lijepa je poput grčkog kipa, ali tužna i zabrinuta: kakav je život čeka u toj nepoznatoj zemlji?
Čak i trideset godina nakon tog dana, Anna će za sve ostati “furešta”, ona sa Sjevera, ona drugačija, ona koja ne ide u crkvu, ona koja uvijek govori šta misli. A Anna, ponosna i odvažna, nikada se neće pokoriti nepisanim zakonima koji drže utamničenima žene s Juga. Uspjet će i zahvaljujući ljubavi koja je veže za supruga, ljubavi čija će snaga biti bolno jasna Carlovom starijem bratu Antoniju, koji se zaljubio u Annu čim ju je ugledao.
Zatim, 1935. godine, Anna radi nešto uistinu revolucionarno: prijavljuje se na konkurs u poštanskoj službi, pobjeđuje i postaje prva pismonoša u Lizzanellu. Vijest izaziva negodovanje žena i podsmijeh muškaraca. “Neće izdurati”, čuje se nečije ogovaranje.
Ipak, više od dvadeset godina, Anna će biti nevidljiva nit koja ujedinjuje mještane. Prvo pješke, a zatim biciklom, dostavljat će pisma momaka s fronte, razglednice iseljenika i poruke tajnih ljubavnika. Bez da je to htjela – ali prije svega, bez da je Lizzanello to htio – pismonoša će u tom mjestu promijeniti mnogo toga.
Annina priča je priča o ženi koja je željela živjeti svoj život bez ograničenja, ali to je i priča o porodici Greco i o Lizzanellu, od tridesetih do kraja pedesetih prošlog vijeka, koja na tom putu prolazi kroz svjetski rat i feminističke zahtjeve.
A ovo je i priča o dva nerazdvojna brata koje je zadesila sudbina da vole istu ženu.
Prevod s talijanskog: Jovana Šego
Leïla Slimani: Ponijet ću vatru (J'emporterai le feu)
Mia, spisateljica koja živi u Parizu, kreće u osvajanje vlastitih sjećanja i s čitateljem dijeli plodove tog rada. Godine 1980. njeni djed i baka, Mathilde i Amin, već su ušli u šezdesete. Njihova kćer Ajša postala je ginekologinja, a njen inteligentni i vrijedni suprug Mehdi vodi banku. Imaju šestogodišnju kćer Miju, dok se njena mlađa sestra Ines tek treba roditi. Nakon što se preseli u Pariz, gdje odlazi studirati, Mia ne skriva svoju homoseksualnost, uči nove društvene kodove i suočava se s predrasudama. Isprva opsjednuta ljubomorom, s vremenom sa sestrom gradi snažnu vezu. Mia se baš kao i Mathilde, Ajša, Selma i Ines, opire, bori, osvećuje i pokušava biti slobodna. Sve one propituju svoje naslijeđe, identitet i vlastito mjesto u svijetu koji se raspada na fragmente.
Prevod s francuskog: Tea Mijan
Nazan Bekiroğlu: Mücellâ
Roman Mücellâ nostalgična je priča smještena u Tursku između 1920-ih i 1970-ih godina, o istoimenoj djevojci rođenoj u prvim godinama Republike. To je priča o zaboravljenim tkaninama, mirisima i običajima, o ručnim radovima, o ljubavima koje su privedene kraju i onima koje su započete, a ostale nedovršene, te o ženama koje osciliraju između posmatranja života i njegovog življenja. To su vremena u kojima je vrijeme teklo sporije, a ritam života oblikovao se u tihim mahalama i sporednim ulicama, dok je kafa od leblebije, ispijana pod svjetlom plinske lampe, ostavljala gorak okus u ustima.
Dok Turska prolazi kroz brojna društvena i politička previranja, Mücellâ je mlada djevojka koja otkako zna za sebe veze svoj miraz. Korak po korak, neprimjetno se povlači iz života – čeka, ne znajući šta zapravo čeka – sve dok jednoga dana, posljednjim naporom, ne poželi vratiti se životu na čijim je rubovima dotad ostajala.
Usred snježnobijelih jastučnica koje mirišu na zumbule, vezenih stolnjaka, peškira obrubljenih čipkom i sehara s mirazom, teče čista i snažna priča o Mücelli.
Prevod s turskog: Nejra Brkić
Gülseren Budayıcıoğlu: Djevojka na prozoru (Camdaki Kız)
Naizgled savršena, Nalan iza zatvorenih vrata trpi teško zlostavljanje. Kada je Sedat, jedan od najbogatijih ljudi u Turskoj, zaprosi, čini se da joj se sudbina napokon osmjehnula. Ipak, iza svega se krije mračna i bolna stvarnost – ništa u tom domu nije onako kako izgleda.
Roman iz pera Gülseren Budayıcıoğlu, psihologinje koja u ovom djelu isprepliće stvarne slučajeve iz vlastite prakse s književnom fikcijom, ekraniziran je u veoma popularnu seriju koja je osvojila milione gledalaca, a u Bosni i Hercegovini bila prikazana pod nazivom Djevojka iza stakla.
Prevod s turskog: Bedrudin Brljavac
Irene Rozdobudko: Farida (Фаріде)
Roman Farida zasnovan je na stvarnim događajima i kroz sudbinu jedne žene ispisuje priču o tragediji tatarskog naroda.
Radnja počinje 1920-ih na Krimu. U selu mirno žive krimski Tatari, Ukrajinci i Jevreji. Mlada Tatarka Farida radi u vrtiću. Kada Krim biva okupiran od strane nacista, Farida nastavlja podučavati jevrejsku djecu i daje im nova tatarska imena. Pedeset godina kasnije, Faride je odlikovana titulom Pravednice među narodima. Ovim romanom jedna od najpopularnijih ukrajinskih spisateljica i scenaristica Irene Rozdobudko prati Faridin život kroz višedecenijsku opresiju nacista i sovjetskog režima, sve do konca 20. vijeka.
Prevod s ukrajinskog: Žarko Milenić